Warning: Creating default object from empty value in [path]/packages/vbcms/controller/list.php on line 426
 Portal - Dizajn
  • Dizajn

    autor
    Objavljeno 13-12-2012 23:27
    1. Kategorije:
    2. Novosti,
    3. Dizajn


    Sve je vie web stranica koje se mogu pohvaliti responsive web dizajnom i na izmaku ove godine pravo je vrijeme da se pitamo - Hoe li 2013. godina biti godina responsive web dizajna? Cilj tih i takvih promjena nije samo dizajnerske prirode odnosno kako bi se same web stranice uinile privlanijima nego i poboljanje korisnikog iskustva. Protivnici responsive web dizajna mogu se vrlo lako nai pred zidom. U nastavku moete proitati zato.

    ...
    autor
    Objavljeno 23-04-2012 17:04
    1. Kategorije:
    2. Dizajn



    Tvrtka Adobe Systems predstavila je sve novosti koje donosi esta verzija Creative Suite dizajnerskog paketa. Globalni 'Creative Suite 6 Launch Event' poinje danas u 18 sati, a ve sutra e se moi pogledati na*Adobe TV kanalu. Adobe Creative Suite u prodaju stie poetkom svibnja. ...
    autor
    Objavljeno 15-10-2009 09:30
    1. Kategorije:
    2. Dizajn

    to vie napreduje razvoj browsera i njihove mogunosti to vie prestajemo kod razvoja web stranica i aplikacija koristiti neke nove mogunosti koje nam browseri novih generacija omoguavaju pa tako recimo sve rijee koristimo transparentni *.gif, a kao bolju zamjenu naravno transparentni *.png format.
    ...
    autor
    Objavljeno 25-09-2009 15:44
    1. Kategorije:
    2. Dizajn

    Saetak: Razvoj i koncept markup-jezika, separacije prikaza od sadraja; SGML, HTML, XML; povijesni pregled koristan za razumijevanje stanja tehnologije.


    Ideja markupa


    Primjena softvera u podruju izdavatva e sigurno ukljuivati koritenje barem ova tri programa: sustav za pohranu podataka, program za pisanje tekstova i program za tipografsku obradu. U ranim danima raunalnog izdavatva se je integracija programa za tipografsku obradu u ostatak procesa temeljila na principu kakav se koristi u runom izdavatvu: gdje bi se na margine i izmeu teksta stranice zapisivale posebne oznake kojima se odreivala vrsta i veliina slova, razmaci i drugi tipografski elementi bitni za tisak, tu su se i u sadraj elektronikih dokumenata umetale prikladne kontrolne oznake razumljive programima za tipografsku obradu. Meutim, kontrolne su tipografske oznake bile specifine za pojedine programe i orjentirane na pojedinane tiskarske ureaje, a ukoliko bi autor revidirao tekst, tipografske je oznake trebalo ponovo umetati. Ovakva je situacija znatno ograniavala mogunosti koje bi se oekivale od novog, automatiziranog naina pripreme tekstova za tisak, a i komplicirala je razmjenu dokumenata.
    Promjena u pristupu tisku je dola kroz dvije nove zamisli. Prva zamisao, za koju se uzima da je prvi puta javno izloena 1967. godine, bila je zamisao da se opis naina prikaza teksta odvoji od samog teksta. Druga zamisao, objavljena u otprilike isto vrijeme, je bila zamisao o izradi kataloga oznaka pogodnih za obiljeavanje logike strukture tekstova s ciljem pojednostavljivanja dizajna knjiga.
    Objedinjavanjem ove dvije zamisli je utemeljen koncept opisnih (ili generikih) oznaka kojima se biljei to neki tekst jest, za razliku od proceduralnih (ili specifinih) oznaka, kojima se biljei kako prikazati tekst. Vano je uoiti da tek raunala omoguuju ovakav nain oznaavanja teksta, i to zbog svoje sposobnosti da automatski i brzo pretvaraju jednu vrstu podataka u drugu vrstu podataka. U ovom sluaju raunala su u stanju automatski, ba kada se ukae potreba, opisne oznake teksta po nekim zadanim stilskim pravilima pretvoriti u tipografske instrukcije specifine za, pojednostavljeno reeno, konkretni tiskarski stroj. U runoj pripremi uvaanje ovakve vrste indirekcije ne bi bilo korisno. U automatiziranoj pripremi, meutim, ova dodatna razina indirekcije omoguuje da autor ili urednik budu ti koji oznaavaju dijelove teksta prema tome to neki dio teksta jest, jer je to nain oznaavanja koji im je logian za razumjevanje. Same tipografske oznake, koje koristiti zna tek tek naueni tiskarski strunjak, vie ne trebaju u procesu pripreme za tisak biti dodavane u tekst, pa se gubi i potreba za njihovim ponovnim umetanjem u sluaju revidiranja teksta od strane autora.
    Tako je zapoela era upotrebe opisnog (generikog) oznaavanja teksta (npr. zaglavlje, odlomak, naslov slike) umjesto do tada koritenog proceduralnog (specifinog) oznaavanja tipografskim oznakama (npr. format-17, margina 30 toaka, centrirano, mala slova).

    Kao zaetnici te ere se obino navode tri osobe:

    • izdavau Williamu W. Tunnicliffu se daju zasluge da je prvi javno predstavio zamisao odvajanja oblika prikaza od sadraja teksta, tj. za ideju koritenja standardiziranog jezika za oznaavanje i generikih umjesto specifinih oznaka;

    • newyorki strunjak za oblikovanje knjiga Stanley Rice je predloio izradu univerzalnog kataloga oznaka za oznaavanje logike strukture tekstova;

    • direktor amerike Udruge za grafiku komunikaciju Norman Scharpf je pokrenuo projekt generikog kodiranja koji je rezultirao zakljukom da nije mogue izraditi univerzalne proceduralne tipografske oznaka i specifikacijama novog naina oznaavanja tekstova koritenjem oznaka koje opisuju to neki tekst jest i kojima se moe uzeti u obzir njegova hijerarhijska struktura.



    Literatura



    1. Donald J. Zijm, The History of Markup Languages, <www.luminoussolutions.com>.

    2. Didier Courtaud, From GenCode to XML: an history of markup languages, <www.renater.fr>, 2002.

    3. Allen H. Renear, A Companion to Digital Humanities, 17. Text Encoding, Oxford: Blackwell, 2004.

    4. Stanley Rice, Editorial Text Structures, Memorandum to Standards Planning and Requirements Committee, American National Standards Institute, 1970.

    5. Henning Behme, Hypertext Timeline, <behme.com>, 2005.

    6. Klub studenata informatike Filozofskog fakulteta u Rijeci, Tipografija, <www.next.hr>.

    7. Wikipedija, Markup language, 2009.

    8. GCA, What is GCA?, <web.archive.org>, 1996.



    Dananji oblik markupa


    Na ovako postavljenim temeljima je u IBM-u osmiljen jezik GML, jezik za oznaavanje teksta koji je sluio identifikaciji strukture dokumenta i odreivanju vrste pojedinih dijelova teksta: npr. odlomak, zaglavlje i tablica su pojedine komponente, elementi strukture. Sve komponente iste vrste se kroz strojnu automatizaciju mogu obraivati na isti nain (npr. istom vrstom pisma). Konkretne procesne instrukcije (tipografske oznake) se, meutim, ne ukljuuju u sm tekst poto one mogu varirati izmeu razliitih procesora.
    Ovaj rani rad je izvijeten ...
    autor
    Objavljeno 20-09-2009 11:58
    1. Kategorije:
    2. Dizajn

    Opisuje se znaenje i svrha radio button i check box elemenata. Razmatraju se neka razumna naela izrade obrazaca i ilustrira kako ih uzimati u obzir u kontekstu radio button i check box elemenata.

    Sadraj



    1. Opis elemenata

    2. Kombiniranje elemenata

    3. Posebni sluajevi

    4. Tekstualni prikaz

    5. Hrvatski prijevodi

    6. Literatura



    Opis elemenata


    Check box


    Check box je element kojim se korisniku omoguuje da definira skup svojih preferenci, tako to e neke od ponuenih opcija ukljuiti u skup, a druge iskljuiti iz skupa. Check box element je poznat s papirnatih obrazaca poput obrazaca za kataloku narudbu, gdje se opredjeljujemo tako to stavljamo oznaku kvaice ili slova X u kuicu pored opisa eljene opcije.
    Ukoliko postoji vie opcija koje ine jednu logiku cjelinu, onda se check box elementi mogu grupirati zajedno.
    Check box element je uobiajeni element korisnikog suelja i nije specifian samo za obrasce na web-stranicama. Ovdje je primjer check box elementa s dijaloga jednog programa:
    Jedincati check box element u kojem se korisnik nije odluio za opciju.
    Izgled check box elementa kada se korisnik odluio ukljuiti opciju predstavljenu elementom:
    Jedincati check box element u kojem se korisnik jest odluio za opciju.
    Ovdje je primjer u kojem se check box elementima nudi vie opcija koje ine logiku cjelinu:
    Vie opcija prikazanih check box elementima koje ine logiku cjelinu.
    Izgled ove grupe check box elemenata kada korisnik izabere eljene opcije:
    Vie opcija prikazanih check box elementima koje ine logiku cjelinu s prikazom mogueg korisnikovog izbora.

    Radio button


    Radio button element je dobio naziv po gumbima kakvi se mogu nai na starijim radio-prijemnicima. Ti gumbi funkcioniraju tako da u jednom trenutku samo jedan gumb moe biti pritisnut. Kada se pritisne drugi gumb, onda onaj koji je do tada bio pritisnut automatski iskoi.
    Radio button element se nikada ne koristi samostalno, ve uvijek u grupi s najmanje jo jednim radio button elementom. Radio button elementi slue za prikaz skupa meusobno iskljuivih opcija. Semantika je ovog elementa takva da korisnik moe izabrati samo jednu opciju iz grupe, ali ujedno i takva da korisnik mora izabrati opciju.
    I radio button element je uobiajeni element korisnikog suelja i nije specifian samo za obrasce na web-stranicama. Ovdje je primjer radio button elemenata s dijaloga jednog programa:
    Meusobno iskljuive opcije prikazane radio button elementima.
    Kod dizajniranja korisnikog suelja poput dijaloga programa ili obrasca na web-stranici se ne smije na prvo mjesto staviti nain prikaza podataka u programu ili web-aplikaciji, ve uvijek treba na prvo mjesto staviti cjelovitost i nedvosmislenost informacija koje se komuniciraju prema korisniku. Kada se radi o radio button elementu, dizajneri dijaloga ili ...
    Stranica 1 od 7 123 ... PosljednjePosljednje
  • Sponzori

    reklama

    reklama
  • IT katalog

    WMD.hr - AKCIJA 1+1 Web prostor ili web hosting, Samostalna izrada web stranica, CMS sistemi, Internet marketing, SEO.

    RSInternet.hr - Tvrtka RSinternet prua kompletnu uslugu za vae web stranice: web dizajn, smjetaj web stranica te savjetovanje za internet oglaavanje.

    Web za apartmane - Profesionalne web stranice za prezentaciju apartmana i privatnog smjetaja.

    Arabba.hr - Izrada web stranica koje su estetski vrhunske kvalitete i povoljne cijene. CMS rjeenja, izrada web aplikacija, internet marketing.

    Giga Portal - IT portal posveen raunalima, smartfonima, telekomunikacijama, znanosti i gadgetima

    GeeK.hr - Ultimativna zabava za geekove!

    Va link - Postavite link s kratkim opisom ovdje.
  • Facebook i Google+